Polarni medvjed (Ursus maritimus) je sisavac mesožder koji živi u ledenim područjima sjeverne hemisfere. Karakterizira ga bijela dlaka koja mu omogućuje prilagodbu ledeno stanište, izvrstan je plivač i većinu svog života provodi uronjena u smrznute vode Arktik, gdje se procjenjuje da je pronađen prije oko 120 000 godina.
Posljednjih desetljeća situacija s polarnim medvjedom izazvala je kontroverze jer je u kritičnoj opasnosti od nestanka. U sljedećem članku na našoj stranici detaljno ćemo objasniti zašto je polarni medvjed u opasnosti od izumiranja i objasnit ćemo kako možete pridonijeti poboljšanju ozbiljne situacije u kojoj nađe se.
Karakteristike polarnog medvjeda
Iako se na prvi pogled ne čini tako, Krzno polarnog medvjeda je crno Istraživanja otkrivaju da ono služi za hvatanje sunčevih zraka i tako izbjeći gubitak topline tijekom zime. Stoga je ta akumulacija svjetla ono što omogućuje njegovom krznu da blista bijelo.
Noge ove vrste su razvijenije u usporedbi s drugim medvjedima, što mu omogućuje da s lakoćom hoda i prelazi velike udaljenosti po snijegu. Također ima produženu njušku i dodatni sloj tjelesne masti koji mu omogućuje da izdrži niske temperature.
Što se tiče veličine, mužjak polarnog medvjeda dugačak je 2 metra i težak 500 kilograma, dok ženke dosežu samo 250 kilograma.
Što se tiče prehrane, riječ je o životinji mesožderki, iako tijekom arktičkog ljeta jede i minimalnu količinu povrća. Unatoč velikoj sposobnosti kretanja u vodi, polarni medvjed lovi svoj plijen na kopnu ili na ledu, budući da su tuljani, beluge i druge morske životinje njihov omiljeni plijen.
Pojede oko 30 kilograma hrane dnevno i ne pije vodu jer je voda u njegovom staništu slana i kisela, pa iz krvi svog plijena izvlači tekućinu koja mu je potrebna za preživljavanje.
Zašto je polarni medvjed ugrožen?
Prema Crvenom popisu Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) [1], ruža Ursus maritimus 2015. u kategoriji što se tiče njegovog očuvanja. Dakle, većina populacija koje trenutno postoje preživljavaju u stanju ranjivosti uzrokovanom drastičnim padom njihove populacije. Dio problema leži u lovu, koji se prakticira na polarnim medvjedima desetljećima. Trenutačno je zabranjeno u određenim zemljama, no u Kanadi i Rusiji to je još uvijek legalna praksa koja iskorištava lovni turizam, lokalne lovce i određene populacije, poput Inuita.
Osim lova, još jedna velika prijetnja polarnom medvjedu je globalno zatopljenje, pogotovo kada govorimo o nakupljanju zagađivača u leda i u atmosferi arktičkog tla što uzrokuje njegovo otapanje. Ove činjenice drastično su smanjile nastanjivu površinu medvjeda, tako da se njihovo stanište gubi alarmantnom brzinom. Ako, osim toga, te jedinke ne putuju nakon što popune svoje masne rezerve, vjerojatno će patiti od poteškoća u reprodukciji, što znači da se njihova populacija ne povećava.
S druge strane, ne mogu se zanemariti posljedice napretka naftne industrije na sjevernoj hemisferi. Iskorištavanje je uzrokovalo značajno uništavanje staništa koje dijele ova i mnoge druge vrste.
Osim gore navedenih uzroka, pronašli smo i druge prijetnje koje uzrokuju opasnost od izumiranja polarnog medvjeda:
- Alohtone invazivne vrste i bolesti.
- Razvoj turizma, komercijalnih i industrijskih područja.
Koliko je polarnih medvjeda ostalo na svijetu?
Većina polarnih medvjeda živi na Aljasci, Grenlandu i Sibiru, pa bi mnogi pomislili da su daleko od velikih gradova i stoga, od strašnih učinaka zagađenja. No, trenutna situacija je toliko ozbiljna da je uspjela smanjiti broj primjeraka ovih životinja do te mjere da se smatraju ugroženom vrstom.
Prema IUCN-u, polarni medvjed je sisavac koji se nalazi u kategoriji ranjivih na Crvenom popisu ugroženih vrsta. Ova organizacija potvrđuje da je vrlo vjerojatno da će se populacija polarnih medvjeda smanjiti za više od trećine u sljedećih 35 ili 40 godina.
S druge strane, prema podacima Svjetske zaklade za prirodu (WWF), na planetu je ostalo samo oko 20 000polarnih medvjeda, koji zaključuje da, ako se situacija nastavi, neće biti primjerka na kraju stoljeća.
Kako možemo spriječiti izumiranje polarnog medvjeda?
Kako bi se izborili s alarmantnom situacijom u kojoj se polarni medvjedi nalaze i spriječili njihovo izumiranje, potrebno je krenuti prema održivijem načinu života Klimatske promjene i uništavanje staništa za ove životinje mogu biti bolji samo ako ljudi pridonesu.
Ako ste zainteresirani doprinijeti boljem svijetu i spasiti polarnog medvjeda, slijedite ove jednostavne savjete:
- Smanjite korištenje automobila: Ova mjera će smanjiti emisije ugljičnog dioksida koji se bacaju u atmosferu zbog upotrebe goriva, što pomaže smanjiti globalno zagrijavanje.
- Štedite struju i plin: Ova će aktivnost smanjiti i emisiju ugljičnog dioksida i uništavanje staništa polarnog medvjeda, kao jedan od razloga razlog zašto je ova vrsta ugrožena je iskorištavanje resursa koji se nalaze na sjevernoj hemisferi.
- Suradnja s organizacijama koje se bore za očuvanje: Bilo jednokratna ili dugotrajna, vaša će suradnja pomoći u podizanju svijesti, borbi i prenošenju poruke jednako važno kao i očuvanje okoliša i prirode, koji su izravno povezani sa životinjama.
Za zaustavljanje klimatskih promjena potrebna je globalna promjena na vladinoj i političkoj razini. Moraju se uspostaviti sporazumi o zaštiti okoliša i mora se zajamčiti prestanak aktivnosti eksploatacije. No, malim djelima također je moguće doprinijeti da se globalni mentalitet krene prema poštovanijem i održivijem. Tek tada se može dogoditi prava promjena.
Postoje li planovi za očuvanje polarnog medvjeda?
Ne, trenutačno nije odobren nijedan plan zaštite polarnog medvjeda koji bi spriječio njegovo izumiranje. Da, postoje organizacije koje su predložile razne akcije za zaštitu ovih životinja i općenito svih onih koji žive na Arktiku, poput Greenpeacea. Otapanje Arktika nije samo negativno za vrste koje ga obitavaju, već su njegove posljedice globalne jer bi povećalo vjerojatnost razvoja meteoroloških pojava.
Među različitim mjerama koje Greenpeace predlaže za spas Arktika i, s njim, polarnih medvjeda i drugih životinja također u opasnosti od izumiranja, je stvaranje morskih rezervata kako bi se pomoglo oporavku morske faune brže.