Postoji li Downov sindrom kod mačaka? Odgovor je ne, nemoguće je zbog ukupnog broja kromosoma koji imaju. Međutim, ponekad se rađaju primjerci s karakteristikama mačaka s Downovim sindromom zbog čega ljudi sumnjaju u to, a neki skrbnici ovih mačaka čak prave profile na društvenim mrežama navodeći da njihove mačke imaju Downov sindrom, što postaje prilično praćeno, dodatno promovirajući ovo uvjerenje.
Jeste li znatiželjni postoje li mačke s Downovim sindromom? A druge životinje? Nastavite čitati ovaj članak na našoj stranici kako biste odgovorili na sva svoja pitanja.
Mogu li mačke imati Downov sindrom?
Ne, mačke ne mogu imati Downov sindrom jer im nedostaju kromosomi za razmatranje ove genetske promjene. Downov sindrom je genetska abnormalnost koja pogađa 1 od 700 beba u Sjedinjenim Državama svake godine i javlja se kada se tijekom razvoja fetusovog genetskog materijala kromosom 21 neispravno kopira, što dovodi do dodatne kopije ili djelomičnog kromosoma 21, što dovodi do raznih urođene mane koje proizvode brojne fizičke osobine uobičajene među ljudima s ovim sindromom, koje mogu biti vrlo slične kod mačaka s drugim anomalijama ili malformacijama, stoga se pogrešno misli da mačke također mogu patiti od ove anomalije.
Dok primati i ljudi imaju 23 para kromosoma, mačke imaju samo 19 pari, što čini matematički nemogućim tko je rekao genetsku abnormalnost kromosom 21.
Zašto mačke ne mogu imati Downov sindrom?
Mačke ne mogu imati Downov sindrom jer nemaju kromosom 21, imaju samo 19 pari. Stoga je nemoguće da imaju genetsku anomaliju koja karakterizira ovu bolest budući da im nedostaje održavanje anomalije, promjena navedenog kromosoma.
Međutim, mačke mogu pretrpjeti promjene u drugim parovima od ukupno 19 koje imaju, što može uzrokovati anomalije i kongenitalne malformacije koje izazivaju singularnosti u anatomiji, promjene na fizičkoj, kognitivnoj razini ili razini mobilnosti koje nalikuju ljudskom Downovom sindromu, ali ni u kojem slučaju nisu ekvivalentne.
Simptomi slični Downovom sindromu kod mačaka
Kako bi se proširilo vjerovanje da Downov sindrom postoji kod mačaka, određene se mačke rađaju s nizom fizičkih karakteristika i karakteristika ponašanja koje nalikuju ovom problemu i koje su zapravo uzrokovane drugim stvarima osim gore spomenutog sindroma. Na primjer, možda ste čuli za Grumpy Cat, mačku sličnog izgleda s patuljastim rastom koja je umrla 2019., ili mačke Monty ili Maya koje imaju široko razmaknute oči i nemaju hrbat nosa.
Neki simptomi koje mačke mogu imati, a koji podsjećaju na ljudski Downov sindrom su sljedeći:
- Široko razmaknute oči Izvrnute, male ili izobličene.
- Tužno lice.
- Uši drugačijeg oblika ili manje od normalnih.
- Ravan nos ili gore.
- Nizak mišićni tonus.
- Gubitak sluha ili vida.
- Najmanja veličina.
- Srčane mane.
- Motoričke poteškoće.
- Poteškoće s mokrenjem ili defekacijom.
Uzroci slični Downovom sindromu kod mačaka
Navedeni simptomi mogu biti posljedica različitih problema u rasponu od bolesti do infekcija, trauma ili drugih urođenih anomalija, među kojima izdvajamo sljedeće uzroke:
Parenje u srodstvu
Zbližavanje srodnih mačaka može stvoriti predispoziciju za razvoj mentalnih i fizičkih abnormalnosti koje mogu oponašati simptome osobe s Downovim sindromom, među kojima ističu se morfološke anomalije na licu i ustima te motoričke ili srčane promjene.
U svim slučajevima uvijek je preporučljivo odlučiti se za sterilizaciju jer ima puno napuštenih mačaka koje traže novi dom, ali kada mačke iz iste obitelji žive u istoj kući (braća i sestre, na primjer) još je važnije izbjeći rađanje potomaka s ovom vrstom problema. Pogledajte prednosti sterilizacije mačke u ovom drugom postu.
Mačja panleukopenija
Virus mačje panleukopenije, parvovirus, uzrokuje cerebelarnu hipoplaziju kod mačića kada je mačka zaražena tijekom trudnoće. Ova hipoplazija proizvodi cerebelarne kliničke znakove koji otežavaju koordinaciju pokreta zbog nepotpunog razvoja malog mozga koji jamči koordinaciju i kontrolu pokreta. Iz tog razloga, ovo je još jedna bolest koja se može zamijeniti sa znakovima povezanim s Downovim sindromom.
Trovanja u trudnoći
Kada je trudna mačka izložena određenim toksinima, ti mogu imati teratogeni učinak koji uzrokuje neurološke abnormalnosti i malformacije lica u fetusa, rađajući mačiće koji izgledaju kao da imaju Downov sindrom.
Mačja disautonomija
Dysautonomia je degenerativna bolest koja utječe na autonomni živčani sustav male mačke, stvarajući znakove kao što su inkontinencija, smanjenje ili gubitak mišića tonus, slab apetit, gubitak težine i spuštene ili spuštene oči.
Klinefelterov sindrom
Klinefelterov sindrom je još jedna genetska abnormalnost u kojoj mačke imaju dodatni X kromosom, koji je XXY umjesto XY. To, osim neplodnosti i prisutnosti tri boje u njihovom krznu, uzrokuje probleme u razvoju koji mogu uzrokovati fizičke abnormalnosti, slabiju gustoću kostiju i kognitivne probleme. Dakle, trobojne mačke nisu uvijek ženke, kao što vidite, u ovom slučaju mogu biti i mužjaci.
Distalna polineuropatija
Distalna polineuropatija je problem živaca koji proizlazi iz dijabetesa i proizvodi znakove kao što su paraliza, nestabilnost, drhtanje, napadaji i motorička slabost.
Ozljede
ozljede lica ili glave, osobito ako se dogode u vrlo mladoj dobi, mogu trajno promijeniti vašu anatomiju i uzrokovati lezije na licu i trajno neurološko oštećenje koje može oponašati Downov sindrom.
Njega mačaka sa simptomima sličnim Downovom sindromu
Kad mačka ima defekt kao što su prekrižene oči, patuljast rast, genetska abnormalnost ili malformacija, možda neće ograničiti njezin životni vijeki dopustite mu da vodi normalan život sve dok nađe predane skrbnike velikog srca kako ga ne bi napustili. U prirodi mačke s ovim znakovima sigurno ne bi živjele i nakon rođenja bi ih majka žrtvovala, ali ako dođu u plemenite ljudske ruke ove mačke mogu uživati u punom životu punom ljubavi i brige. Naravno, neophodno je otići u veterinarski centar kako bi se utvrdio uzrok, jer, kao što smo vidjeli, neke bolesti zahtijevaju liječenje.
Ove mačke bi trebale ići na veterinarske preglede češće od ostalih mačaka i trebale bi ih pozornije nadzirati i brinuti se o njima, ali Ostatak njege mora biti sličan onoj za naizgled normalne mačke: potpuna i uravnotežena prehrana iu nekim slučajevima prilagođena svim organskim problemima od kojih pate, odgovarajuća i čista kutija s pijeskom, niz igračaka i pristupačna mjesta za obogaćivanje okoliša u skladu s na motorički problem koji mogu patiti i mirno okruženje bez stresa. Osim toga, ako imaju problema s vidom, motoričkim ili slušnim poteškoćama, njegovatelji bi im trebali pomoći u obavljanju svakodnevnih radnji poput skakanja ili izbjegavanja predmeta, između ostalog.
Sada kada znate da Downov sindrom ne postoji kod mačaka, ali postoje drugi problemi s vrlo sličnim simptomima, ne želimo propustiti priliku naglasiti koliko je važno prihvatiti i poštivati sve živa bića, bez obzira na vrstu i, naravno, bez obzira na to imaju li ili ne izgled koji se smatra "normalnim i prihvaćenim". Svi smo vrijedni i zaslužujemo ljubav, nježnost i brigu.
Koje životinje mogu imati Downov sindrom?
Zapravo, samo ljudi i primati mogu patiti od Downovog sindroma budući da imaju 21. par kromosoma i mogu biti pogođeni, ne pojavljuju se kod drugih životinja kao što su mačke, psi, domaće životinje ili divlje životinje. Međutim, sve životinje imaju parove kromosoma na koje mogu utjecati genetske abnormalnosti koje uzrokuju malformacije te motoričke i mentalne poteškoće. Na primjer, trisomija kromosoma 16 dobro je poznata kod miševa. Miševi imaju 19 pari kromosoma, a upravo 16. sadrži dio s genima koji su praktički identični onima ljudskog kromosoma 21, što bolest čini sličnom, ali ne i sličnom.
