Ekološki uvjeti u staništima životinja često se često mijenjaju. U nekim slučajevima te promjene mogu biti ekstremne, uzrokujući da temperature na kraju dosegnu drastične vrijednosti za vrstu. U tim situacijama čimbenici poput dostupnosti vode i hrane također imaju značajne fluktuacije, tako da su životinje izložene na kompromitirajući način. U tom smislu, različiti pojedinci razvili su određene strategije za suočavanje s tim događajima jer bi u protivnom mogli umrijeti.
U ovom članku na našim stranicama govorit ćemo o jednom od tih procesa, koji je poznat kao estivacija. Čitajte dalje i saznajte značenje i primjere životinja koje procjenjuju.
Što je estivacija?
Estivacija je proces mirovanja u koji određene životinje koje žive u područjima gdje ima ulaze u godišnja doba s povišenim temperaturama, koje također utječu na razvoj dugotrajnih suša. U tom smislu, životinje koje aestiraju minimiziraju svoj metabolizam, usporavaju disanje, otkucaje srca i općenito cijeli njihov sustav dolazi u stanje slabijeg funkcioniranja, tako da im pada i temperatura, učinkovitije zadržavaju vlagu, pa čak i metaboličke puteve na stanična razina pojedinca se reorganizira kako bi se zajamčio opstanak.
Dakle, estivacija je stanje mirovanja u koje razne životinje, i beskralješnjaci i kralješnjaci, ulaze u trenucima suše. U određenim slučajevima, procjenjuje se da je više dostupnost vode nego povećanje temperature ono što izaziva estivaciju. S druge strane, ovaj strateški mehanizam prisutan je u bioraznolikosti životinja tisućama godina, i iako ga ne koriste sve životinje, zanimljivo je da se pojavljuje u vrlo različitim taksonomskim skupinama.
Životinje koje procjenjuju
Sada kada znamo definiciju estivacije, zašto do nje dolazi i kada, vjerojatno se pitate koje životinje provode ovaj proces. Postoji nekoliko vrsta sposobnih za razvoj ovog procesa koji se smatra evolucijskom prilagodbom. U tom smislu, dopustite nam neke primjere životinja koje procjenjuju:
- Mliječni puž (Otala lactea): odgovara mekušcu iz razreda gastropoda, budući da je kopneni puž koji živi na Pirenejskom poluotoku, Maroko i M alta, između ostalih zemalja, također je uvedena u Ameriku. Ova životinja provodi estivaciju u vrijeme suše ili nedostatka hrane, usporavajući svoj metabolizam, posebice određene stanične procese.
- Afrička žaba s kandžama (Xenopus laevis): Podrijetlom iz južne Afrike, ovaj je vodozemac također uveden u Europu, sjeverno i južno od Amerika. Ova životinja je uglavnom vodena, ali u vrijeme ekstremne suše, kada vodene površine presuše, može se zakopati u muljevito dno koje ostaje i ostaje nepomično i do godinu dana, čekajući da voda u staništu biti obnovljen.
- Lucernin žižak (Hypera postica): od raznih kukaca koji estiviramo možemo spomenuti ovog kornjaša koji je široko rasprostranjen u Europi. Ljeti, kada je u odrasloj fazi, ulazi u ovu vrstu letargije u kojoj se uglavnom smanjuju njegove respiratorne i živčane funkcije.
- Slatkovodni krokodil (Crocodylus johnstoni): Ova australska endemska vrsta nastanjuje različite tipove slatkovodnih tijela, čiji se broj može značajno smanjiti tijekom suše sezone, pa koristi strategiju aestivacije kako bi preživio u navedenoj sezoni.
- Pustinjska kornjača (Gopherus agassizii): Ova kornjača, porijeklom iz Sjedinjenih Država i Meksika, mijenja svoju aktivnost ovisno o području u kojem živi, tako da u onim ekosustavima gdje su ljeta suha i s visokim temperaturama dolazi u stanje estivacije. Zapravo, estivacija kornjača jedna je od najpoznatijih, budući da ove životinje, suprotno onome što se vjeruje, ne spavaju zimski san, već ulaze u ovdje spomenuto stanje letargije ili koriste brumaciju.
- Slatkovodni rak (Austrothelphusa transversa): u ovom slučaju imamo raka porijeklom iz Australije, koji u sezoni parenja također ima ljetnu sušu. Naseljava sezonske rijeke i gradi podzemnu jazbinu koju zatvara kako bi zadržao nešto vlage, i tamo ostaje u letargičnom stanju sve dok kiše ne počnu i tijelo ne povrati vodu.
- Debelorepi patuljasti lemur (Cheirogaleus medius): Iako je rjeđe pronaći sisavce koji procjenjuju, ova vrsta lemura porijeklom je iz Madagaskar ulazi u ovo stanje tijekom sušne sezone u svom staništu, koja može trajati oko 6 mjeseci. Tijekom tog vremena, životinja se inaktivira unutar rupe u drvetu, gdje ostaje potpuno sklupčana, koristeći rezerve koje pohranjuje u svom repu kako bi preživjela tijekom tromosti. Osim toga, životinja mijenja svoju tjelesnu temperaturu ovisno o okolini.
Kao što vidite, primjeri životinja koje estiraju vrlo su raznoliki i ne pripadaju niti jednoj taksonomskoj skupini, što je nešto doista zanimljivo, zar ne? Ako želite saznati više zanimljivih činjenica o životinjama, ne propustite ovaj drugi članak.
Razlika između aestivacije i hibernacije
Glavna razlika između estivacije i hibernacije je u tome što se estivacija događa u staništima gdje je malo vode i gdje temperature rastu, dok Hibernacija se događa u okruženjima gdje temperature padaju vrlo značajno, ispod 0 ºC.
S druge strane, estivacija se može pojaviti kod kralješnjaka i beskralješnjaka, dok hibernacija, iako se koristi kao vrlo općenito, njime zapravo prolaze određeni sisavci kao što su vjeverice, miševi skakači ili svisci, između ostalih srodnih vrsta.
Još jedna razlika između estivacije i hibernacije je ta što životinje koje estiviraju mogu izaći iz ove letargije mnogo brže od životinja koje spavaju zimski san, kojima obično treba više vremena da se oporave i vrate normalan ritam metabolizma i tjelesnih funkcija općenito.
