Unutar testudina nalazimo ostrugastu kornjaču (Testudo graeca) iz roda Testudo. Ovaj rod dijeli sa 7 drugih kornjača, što čini ukupno 8, među kojima su neke poput ruske kornjače ili sredozemne kornjače. Nešto što definira kornjače općenito je njihova sposobnost da žive više od jednog stoljeća, dostižući sto godina s relativnom lakoćom. Želite li znati sve pojedinosti o ovoj pasmini kornjača koja je rasprostranjena na čak 3 različita kontinenta? Pa, čitajte dalje da biste saznali više o karakteristikama, prehrani i statusu očuvanja ostrugaste kornjače
Obilježja ostronoge kornjače
Ostrobedre kornjače ili Testudo graeca su srednje velike kornjače, što je teško utvrditi zbog goleme varijabilnosti u veličini i težina između kopija. Ovi razmjeri temeljno ovise o okolišnim uvjetima u kojima se odvija život svakog pojedinca. Osim toga, izravno ovisi o kvaliteti i količini dostupne hrane.
Na ovaj način nalazimo primjerke ostrugaste kornjače u rasponu od 500-600 grama, ova veličina je najčešća na Pirenejskom poluotoku. Dok je u Bugarskoj uobičajeno da ove kornjače dosegnu 10 puta veću veličinu, budući da su pronađeni slučajevi ostrugastih kornjača težih od 7 kilograma Oznaka je s obzirom na spolni dimorfizam, pri čemu su ženke znatno veće od mužjaka.
Oklop ostrugaste kornjače je oblikovan konveksan, žućkast je i maslinasto zelen, ponekad malo tamniji i izgleda crno. Sastoji se od ploča obrubljenih crnom bojom, a ponekad imaju i središnji vrh te boje. Nešto posebno kod pasmine je to što imaju suprakaudalnu ploču na dorzalnom dijelu karapaksa, koja za razliku od drugih pasmina nije podijeljena.
Glava je žuta s crnim pjegama, koje se kod svake kornjače razlikuju po veličini i obliku. Oči su im slične očima žaba i krastača, posebno su ispupčene i crne boje.
Stanište ostronoge kornjače
Ostrobuta kornjača nastanjuje više od 3 kontinenta, a to su: Europa, Azija i Afrika U Africi se nalazi u zemljama sjeverne obale, poput Alžira ili Maroka, dok u Aziji to čini uglavnom u Iranu, Siriji i Izraelu. Na europskom kontinentu ostrugaste kornjače nalazimo u Grčkoj, Italiji, Turskoj i raznim zemljama Sredozemlja i Crnog mora.
U Španjolskoj postoje samo 3 zabilježene populacije ove kornjače i one su registrirane, budući da je, kao što ćemo kasnije vidjeti, to vrsta koji je u opasnosti od izumiranja. Ove populacije su:
- Doñana
- Regija Murcia i Almería
- Calviá
Općenito govoreći, stanište ostrobutke kornjače karakterizira mediteranski ekosustav, s gustim i grmovim šumama, malom količinom oborina i visokim temperaturama. To jest, sušno ili barem polusušno okruženje.
Razmnožavanje ostrugaste kornjače
Ostrobute kornjače postižu spolnu zrelost kada imaju 8-10 godina, mužjaci sazrijevaju ranije. Od ove dobi proizvode se 3-4 legla, između svibnja i lipnja. Ove legla se prave u rupama koje su ženke prethodno iskopale.
Kao i kod drugih kornjača, poput sredozemne kornjače, spol mladunčadi u velikoj mjeri određuju uvjeti okoline. Veći postotak ženki javlja se kada temperature prelaze 31, 5 stupnjeva, dok ispod toga prevladavaju mužjaci. Ako je temperatura izvan raspona od 26 do 33 stupnja,vjerojatno se embriji neće roditi ili će to učiniti s malformacijama i ozbiljnim problemima koji otežavaju ili spriječiti pravilan razvoj.
Hrana ostronoge kornjače
Ostrobute kornjače su uglavnom biljojedi, jer se njihova prehrana temelji na konzumaciji hrane iz biljnog podrijetla Naime, hrane se samoniklim biljkama u svom okruženju, pa njihova prehrana varira ovisno o regiji i postojećoj vegetaciji. Neke od biljaka koje češće konzumiraju su čičak, maslačak, lucerna ili ružmarin.
Samo u vrlo specifičnim slučajevima ostruga kornjača može se vidjeti kako jede hranu koja nije biljna, poput insekata ili čak malih mrtvih životinja ili strvine. Ovo je češće kod ženki, a rijetko kad to čini mužjak.
Poput drugih kornjača, poput sredozemne kornjače, ostruga kornjača spava zimski san. To im pomaže da prežive oštru zimu, u kojoj ne bi imali toliko resursa za prehranu. Za zimski san ove kornjače pripremaju rupu duboku oko 20 centimetara, a ovu vrstu rupe koriste i za bijeg od pretjerane vrućine.
Status zaštite ostronoge kornjače
Trenutačno je ostrobuda kornjača u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja Jedan od uzroka leži u običaju hvatanja redom da ih drži kao kućnog ljubimca. Ova pljačka je bila toliko nekontrolirana i pretjerana da su mnoge populacije ostrobutke kornjače bile pogođene i smanjile se ili čak potpuno nestale.
Da bi se to zaustavilo, morale su se poduzeti drastične mjere. Zato je danas posjedovanje ostrobute kornjače zabranjeno i zakonski se može sankcionirati. Ne treba to shvatiti kao šalu, jer kazne mogu biti i zatvorske.
