Slonovi su najveći sisavci koji postoje na kopnu. Njihova veličina i ljepota izazvali su divljenje svih ljudskih civilizacija koje su ih poznavale. Kroz povijest su se koristili za nošenje predmeta, pa čak i za borbu u ratu. Nakon toga su uhvaćeni u divljini kako bi bili izloženi u zoološkim vrtovima i cirkusima, kao i za paradiranje turista koji dolaze u južnu Aziju.
Međutim, jako malo ljudi zna da ove životinje imaju inteligenciju vrlo sličnu našoj i da su sposobne razviti sve emocije koje poznajemo u ljudskom biću. To nije uzrokovalo smanjenje njihova hvatanja za dobivanje slonovače, što im je danas najveća prijetnja. Želite li saznati više o ovim zanimljivim životinjama? Ne propustite ovaj članak na našim stranicama o što slonovi jedu, u kojem vam otkrivamo još mnogo zanimljivosti.
Karakteristike slonova
Slonovi (Elephantidae) su porodica sisavaca iz reda proboscidea. Karakterizira ih velika veličina i dugovječnost, s očekivanim životnim vijekom od oko 80 godina Jedna od glavnih karakteristika slonova su njihove goleme uši. Pomoću njih mućkanjem reguliraju temperaturu. Iako se tako čini, oni se ne lepezaju, već kroz uši izbacuju višak topline nakupljene u tijelu.
Još jedna važna karakteristika slonova je njihov izduženi i jaki nos, poznatiji kao surla. Zahvaljujući njoj, ove životinje imaju jedno od najboljih osjetila mirisa u životinjskom carstvu. Osim toga, deblom hvataju vodu i prskaju se njome, kao da je pljusak. Njime također hvataju hranu i onda je nose ustima. Kasnije ćemo vidjeti kako i što točno slonovi jedu.
Na kraju, najnepoznatija karakteristika slonova je da imaju vrlo velik mozak u odnosu na svoju veličinu. Osim toga, to su životinje s najvećim volumenom moždane kore, a njihov hipokampus jedan je od najvećih na svijetu. To im daje veliku kognitivnu i emocionalnu sposobnost Zapravo, vjeruje se da je njihova inteligencija vrlo slična našoj, kao i njihova empatija i njihov način druženja.
Stanište slonova
Kao što smo objasnili u članku o tome gdje slonovi žive, njihovo stanište ovisi o svakoj vrsti. Trenutno postoje samo tri vrste koje žive na sasvim različitim mjestima. Ovo je stanište svakog od njih:
- Afrički savanski slon (Loxodonta africanus): nastanjuje savane srednje i južne Azije. Ovo su prijelazni ekosustavi s malo drveća i obiljem trave.
- Afrički slon iz džungle (Loxodonta cyclotis): živi u džunglama središnje-zapadne Afrike, gdje vegetacija i fauna obiluju.
- Azijski slon (Elephas maximus): njegova populacija je znatno smanjena tijekom 20. stoljeća. Trenutačno žive samo u nekim šumama u južnoj Aziji i jedini su slonovi kojima prijeti izumiranje, iako se Afrikanci smatraju ranjivima.
Hranjenje slonova
Kao što smo već spomenuli, slonovi koriste svoje surle da pokupe hranu koja je visoko gore i na tlu. Osim toga, mogu ga uzeti izravno ustima ako su srednje visine. Ako je hrana zakopana u zemlju, prvo je moraju iskopati nogama i kljovama, kojima također traže vodu. Ali što točno slonovi jedu? Da vidimo.
Prehrana slonova temelji se na travama, korijenju, lišću i kori određenog drveća i grmlja. Dakle, slonovi su životinje biljojedi. Kako bi održali svoju ogromnu tjelesnu veličinu, trebaju jesti oko 15 sati dnevno i mogu pojesti do 150 kg biljaka svaki dan. Specifična prehrana ovisi o različitim vrstama slonova i, prije svega, o mjestu gdje žive.
Afrički i azijski slonovi džungle uglavnom jedu lišće i koru drveća. Osim toga, oni obično konzumiraju značajnu količinu voća To je temeljna razlika u odnosu na savanskog slona, budući da je dostupnost voća u ovom ekosustavu vrlo ograničena. Hranjenje savanskog slona također jako ovisi o godišnjem dobu. U sušnim razdobljima bilja je malo, pa se uglavnom hrane grmolikim i drvenim bagremom.
Jedu li slonovi kikiriki?
Kikiriki je mahunarka porijeklom iz Južne Amerike. Stoga slonovi ne jedu kikiriki u svom prirodnom stanju. Međutim, tijekom njihove izložbe u zoološkim vrtovima i cirkusima vrlo je uobičajeno da ih gledatelji hrane kikirikijem. Zbog velike količine masti vrlo su ukusno voće za slonove, iako ih nije zdravo jesti u velikim količinama.
Zanimljivosti slonova
Sada kada znamo što slonovi jedu, vjerojatno si još uvijek postavljate mnoga pitanja. Stoga smo sastavili neke zanimljive aspekte njihove biologije i ponašanja. Evo nekih zanimljivosti o slonu.
Koliko slonovi teže?
Kad se rodi, prosječna težina slona je oko 90 kilograma. Kako se razvijaju, uvelike se povećavaju i mogu doseći 5000-6000 kilograma težine. Najveći su slonovi afričkih savana koji mogu doseći 4 metra visine.
Kako se slonovi kreću?
Slonovi su vrlo brze životinje koje lako postižu brzinu od 25 kilometara na sat. Ne zato što su dobri trkači, već zbog njihove veličine. Zapravo, oni ne trče kako bismo mogli zamisliti, već kaskaju prednjim nogama i hodaju stražnjim nogama. To im omogućuje vrlo učinkovitu upotrebu energije.
Kako žive slonovi?
Slonovi formiraju krda od oko 15-20 članova, osim afričkih slonova, čije su skupine obično nešto manje. Ova stada su matrijarhat kojim vlada najstarija žena i jedva da ima muškaraca. Zapravo, mužjaci su u skupini samo dok ne dostignu spolnu zrelost. Kada dođe to vrijeme, odvajaju se od krda i žive sami, iako neki mogu formirati grupe s drugim mužjacima.
Kao i ljudska bića, slonovi su društvene životinje, odnosno društvene životinje koje uspostavljaju vrlo čvrste veze s članovima svog krda. Zapravo, kod njih su zabilježena ponašanja poput tugovanja nakon gubitka voljene osobe i usvajanja potomaka bez roditelja. Također je vrlo uobičajeno da se različiti čopori okupljaju kako bi se družili tijekom kupanja.
Kako se rađaju slonovi?
Trudnoća slonica traje 22 mjeseca, odnosno skoro 2 godine. Međutim, potrebno im je vrlo kratko vrijeme da se porode. Kao što smo vam već rekli u članku o tome kako nastaju slonovi, u svakom porodu rodi se jedno mladunče koje mjeri oko 1 metar visineU tom trenutku ono postaje još jedan član krda u kojem su svi zaduženi da ga zaštite od mogućih predatora.
Mala slonica će provesti godinu dana skrivajući se pod majčinim dugim nogama dok doji. Kasnije svoju prehranu počinje dopunjavati lišćem i najnježnijim dijelovima biljaka. Međutim, tek kad napuni 4 godine prestat će piti mlijeko i postati samostalniji.
