Zašto moj pas mokri kad ga mazim?

Sadržaj:

Zašto moj pas mokri kad ga mazim?
Zašto moj pas mokri kad ga mazim?
Anonim
Zašto moj pas mokri kad ga mazim? fetchpriority=visoki
Zašto moj pas mokri kad ga mazim? fetchpriority=visoki

Mnogi su uzroci zbog kojih pas može mokriti sam po sebi, međutim, kada primijetimo da se to ponaša nakon milovanja ili jednostavnog pristupa, moramo uzeti u obzir da nešto nije u redu i da potrebno je djelovati kako biste poboljšali svoje blagostanje.

U ovom članku na našim stranicama pregledat ćemo najčešće uzroke koji mogu objasniti zašto pas mokri kad ga mazimo, korake koje moramo slijediti i neke dodatne savjete koji nam mogu pomoći da poboljšamo vaše fizičko i emocionalno stanje. Iz tog razloga, ako je vaš pas jedan od onih koji mokri kad mu pokažete naklonost ili naklonost, ovaj će vas članak uputiti kako pronaći moguće rješenje.

Zašto neki psi pišaju sami po sebi?

Mokrenje je fiziološka potreba koju tijelo psa obavlja prirodno. Štenci počinju imati dobrovoljnu kontrolu mokrenja tijekom prijelaznog razdoblja, koje uključuje između 15 i 20 dana, iako tek nakon četiri ili osam tjedana sposoban svojevoljno mokriti po novinama. Kasnije će moći naučiti mokriti na ulici, između trećeg i šestog mjeseca života, kada prime prva cjepiva i budu spremna za izlazak.

Poremećaji mokrenja kod pasa

Prije nego što se uzme u obzir da mokrenje može biti posljedica problema u ponašanju, bitno je isključiti moguću bolestOsim onih patologija koje su izravno povezane s mokraćnim sustavom, poput cistitisa i uretritisa, postoje mnoge patologije koje mogu biti uzrok inkontinencije i koje pogrešno povezujemo s milovanjem.

Iz tog razloga, ako vaš pas mokri po sebi ne samo kad ga mazite, već iu drugim okolnostima, neophodno je Otiđite veterinaru i obavite opći pregled koji može potvrditi da ovo ponašanje nije posljedica nekog poremećaja. Najčešće je da specijalist napravi analizu krvi i ultrazvuk.

Nedostatak manipulacije tijekom socijalizacije

Kako pas raste i razvija se, prolazi kroz proces socijalizacije, fazu u kojoj mora eksperimentirati sa svim vrstama ljudi i okruženja s kojima će se susresti u odrasloj fazi, budući da će to ovisiti o može li ili ne biti uravnotežen pas u budućnosti.[1] Ako tijekom ovog razdoblja nismo radili na manipulaciji, uključujući milovanje, Može se dogoditi da nakon završetka socijalizacije, koja završi pojavom straha, pas počne doživljavati ponašanja povezana sa strahom kada se dodirne.

Ako ne znate prošlost svog psa ili primijetite da tijekom faze socijalizacije (koja uključuje između tri i dvanaest tjedana života) niste proveli puno vremena rukujući njime i navikavajući ga na maženje, moguće je da je ovaj problem upravo zbog nedostatka rukovanja u ovoj ranoj fazi.

Sindrom senzorne deprivacije

Ako, osim što nismo radili na rukovanju, spriječili smo svog psa u interakciji s ljudima tijekom njegove faze socijalizacije, uzrokujući tako izolaciju psa, mogli bismo se suočiti sa sindromom senzorne deprivacije. Vrlo je uobičajeno u obiteljima da ne puštaju svoje štene van do njegova trećeg mjeseca starosti, što uzrokuje nesposobnost psa da se prilagodi novim situacijama, okruženja i ljudi. Također je čest u slučajevima Noinog sindroma.

Psi koji pate od sindroma senzorne deprivacije općenito ne mogu komunicirati prirodno i osjećaju strah i paniku na gotovo svaki podražaj. Ponekad ni jednostavan pristup nije potreban, pas piški čak i kad ljudi dolaze u kuću

Negativna iskustva, strahovi i fobije

Kao što smo prethodno komentirali, pas počinje osjećati strahove kada proces socijalizacije završi. Od tada nadalje, negativna iskustva mogu početi emocionalno utjecati na njih uzrokujući da se uključe u ponašanja povezana sa strahom, kao što je mokrenje po sebi. U najozbiljnijim slučajevima, negativna iskustva mogu postati fobije, na kojima je posebno teško raditi i koje je definitivno liječiti.

Važno je napomenuti da genetika također utječe na strah, pa ako su roditelji vašeg psa bili posebno bojažljivi ili plašljivi, vjerojatno je da Vaš pas je također naslijedio ovu karakteristiku. [dva]

Pas koji doživi strah pokušat će izbjeći situacije koje stvaraju sukob, može pokušati pobjeći, napasti pa čak i ostati nepomičan, kao skamenjen. Nijedna od ove četiri tipične reakcije ne otkriva da se pas više ili manje boji, ali je svakako jasan pokazatelj.

Ako smo uz to odlučili kazniti i grditi svog psa kad se popiški, vjerojatno smo time još više pogoršali situaciju. Pokazalo se da korištenje tehnika koje uključuju kažnjavanje u usporedbi s tehnikama koje uključuju pozitivno potkrepljenje izaziva stres i strah kod pasa, kao i veći broj signale umirivanja prema vlasniku.[3]

Psi koji mokre od uzbuđenja

Osim straha, nalazimo pse koji mokre zbog emocija. Pitate li se zašto vaš pas piški kad je uzbuđen? Ove se situacije općenito događaju kada dođemo kući i uglavnom su posljedica velikog uzbuđenja koje naš pas osjeća kada nas vidi. U tim slučajevima bit će bitno izbjegavati manipulaciju njime, razgovor s njim, pa čak i pozdravljanje, s ciljem da ono počne imati veću samokontrolu i da situacije ne djeluju kao okidač za mokrenje.

Zašto moj pas mokri kad ga mazim? - Zašto neki psi mokre po sebi?
Zašto moj pas mokri kad ga mazim? - Zašto neki psi mokre po sebi?

Što mogu učiniti ako moj pas mokri dok ga mazim?

Nakon što se isključi bilo kakva bolest, bilo bi preporučljivo otići stručnjaku za ponašanje pasa, kao što je etolog, trener ili edukatorZašto? Za razliku od "običnog" vlasnika, s osnovnim poznavanjem psećeg jezika i ponašanja, stručnjak će moći pravilno procijeniti slučaj, ponuditi vam približnu dijagnozu, konkretne smjernice za vaš slučaj te čak moći s vama provesti sastanci modifikacije ponašanja kako biste što više radili na problemu.

Važno je napomenuti da neće svi psi moći uspješno prevladati svoje strahove. Ponekad kombinacija genetike i loših iskustava može uzrokovati da naš partner ne može definitivno prevladati svoje strahove, ali u drugim slučajevima oporavak može biti jednostavno spektakularan.

Kako spriječiti mog psa da mokri?

Evo nekoliko 10 osnovnih savjeta koji vašem psu mogu pomoći da bude samouvjereniji i opuštenijikod vas, međutim, oni ne predstavljaju nikakvu konačnu terapiju, za to biste trebali potražiti stručnu pomoć koja vam može pružiti personaliziranu pažnju koju vaš pas zahtijeva, ne zaboravite:

  1. Ne tjerajte psa na interakciju s vama ili s drugim ljudima, on uvijek mora preuzeti inicijativu.
  2. Izbjegavajte kažnjavanje, čak i ako je vaš pas mokrio pred vama, to će samo pogoršati situaciju.
  3. Provjerite jesu li vaše interakcije potpuno predvidljive kako bi pas uvijek znao što će se dogoditi.
  4. Poštujte svog psa kada se sakrije ili pobjegne, ostavite mu prostor koji traži.
  5. Procijenite mogućnost nabave sintetskih feromona za pse s anksioznošću koji poboljšavaju njihovo emocionalno stanje.
  6. Uvijek održavajte opušteni položaj tijela, nemojte se naginjati nad njim, bolje priđite sa strane.
  7. Izbjegavajte buljiti u njega, ganjati ga, vikati na njega ili bilo koji drugi postupak koji bi ga mogao uzrujati.
  8. Ponudite mu nagrade, igračke i razgovarajte s njim slatkim, visokim i blagim tonom.
  9. Postavite nosač ili "gnijezdo" na mjesto dalje od vaše kuće kako bi se pas mogao sakriti ako želi.
  10. Provedite aktivnu rutinu šetnje, tjelovježbe, mentalne stimulacije ili igara mirisa, uvijek postupno.

Strah je vrlo čest problem u ponašanju i uobičajeno je ponašanje psa koji se boji zamijeniti problemima socijalizacije ili traumama sa zlostavljanjem, iz tog razloga, možda će vas zanimati koji su 5 najčešćih znakova zlostavljanih pasa. Ako je i vaš pas udomljen, dobro će vam pomoći i savjet koji vam nudimo u članku o savjetima za plašljivog udomljenog psa. Počnite danas raditi pozitivno sa svojim psom i ne zaboravite posjetiti stručnjaka ako se slučaj ne poboljša ili se pogorša.

Preporučeni: